|
Mnoge vrste bobičastog voća na prvi pogled zbunjuju svojim izgledom, ali i svojim nazivom. Maginja, planika, jagodnjak ili drvo jagoda tu nije iznimka. Ponekad je nećemo niti prepoznati prođemo li zimi pokraj predivne guste zimzelene živice nalik lovoru.
| |
Drugi put iznenadit će nas prekrasno malo stabalce prepuno okruglih plodova u nekoliko boja. I jedno i drugo su maginje. Botanički gledano, maginja (Arbutus unedo) je grm koji raste tako da se iz tla pojavljuje više grana koje mogu narasti maksimalno 3-4 metra. No, isti taj grm u rukama vještog vrtlara može izgledati i kao maleno stabalce.
Ukrasno stablo
Plodove je najbolje brati u pletene košare jer se tako neće oštetiti i početi truliti.
Engleski naziv strawberry tree, odnosno drvo jagoda, možda najslikovitije opisuje maginju. Ona doista, kada u studenom ili prosincu donese plodove, djeluje poput malenog stabalca prepunog jagoda. No, pogled izbliza otkriva ipak ponešto drukčije plodove, okrugle i različitih boja. Oni maleni i nezreli zelene su boje, oni poluzreli narančaste, a oni zreli žarkocrvene. Veličina plodova, ovisno o godini, varira između 2 i 2,5 cm u promjeru. No, još je zanimljivije što maginja istodobno s pojavom plodova stvara i nježne bijele cvatove nalik vrijesku.
Jestivi plodovi
Maginje se beru gotovo svakodnevno, jer na škrtom zimskom suncu brzo sazrijevaju.
Osim što izgledaju prekrasno, maginje su i veoma ukusno voće. Njihov okus, blago sladak i zavodljiv, može nas lako navesti na pomisao da se mogu jesti unedogled. No, to bi bila pogreška, jer maginje, ako pretjeramo i pojedemo više od 5, 6 plodova dnevno, mogu izazvati probavne probleme, odnosno djelovati poput laksativa. Naprotiv, marmelada ili džem koji se od njih tradicionalno priprema vrhunske su kvalitete i prepuni C vitamina, drugim riječima, prava delikatesa.
Spoj ljepote i ukusa
Maginja je prelijepa hortikulturna biljka, možemo je oblikovati i kao grm i kao malo stabalce
Preuzeto sa - sirovahrana.hr
|