Imunoplex
Tinkture
Jeknic.rs
Postanak
Ciscenje Organizma - OKP Paket
Pitajte Lektora
Soja Food
Imamo 9 gostiju na mreži
Modernizam I
Modernizam I

Negdje oko 1500 godine n.e. dogodila se nova promjena paradigme i svijet je ušao u fazu modernizma. Nekoliko važnih događaja su doprinjeli ovoj promjeni paradigme:

1. Štamparska mašina

2. Kopernikova tvrdnja da zemlja nije centar svemira je srušila srednjovjekovni model univerzuma.

3. Galileo, Njutn, Bacon – oci moderne nauke.

4. Razvoj „karavele“ – jedrenjaka za duga putovanja je omogućio istraživanja svijeta.

5. Tržišni kapitalizam mijenja feudalizam.

6. Razvoj modernog naoružanja.

7. Protestantska reformacija poriče autoritet Katoličke crkve.



Ovi događaji su donijeli sljedeće posljedice:

1. Nova tehnologija komunikacije sa sa revolucionarnim uticajem na načine na koje ljudi uče, razmišljaju i žive.
2. Novi naučni pogled na svijet sa zapanjujućim implikacijama za čovječanstvo.
3. Pojavljuje se nova intelektualna elita kao izazov crkvenom autoritetu.
4. Nove tehnologije transporta koje povećavaju povezanost svjetskih kultura i doprinose da se svijet čini manjim.
6. Propadanje starog ekonomskog sistema i nastajanje novog.
6. Nove vojne tehnologije
7. Novi udar na dominantne autoritete.

Period modernizma se može nazvati doba RAZUMA i doba NAUKe. Predstavnik ovog period više nije sveštenik već naučnik. Ljudi ovog perioda su željeli da se oslobode sujevjerja, mitova i legendi nenaučnih ljudi prethodnih perioda. Oni su uzdigli razum kao vrhovni kriterij u određivanju istine. Dekartova parola „Mislim dakle postojim“ je bio poklič modernizma. Razum koji koristi objektivne naučne metode je u stanju da otkrije istinu o čovjeku, svijetu i svemiru. Bog je uklonjen sa prijestola i na njegovo mjesto je postavljen razum.
Isak Njutn je otkrio da je svemir veoma uređeno mjesto, podložno zakonima koji se mogu ispitati i potvrditi. Istine fizičkih zakona su se mogle matematički verifikovati. I tako je istina izlgedala na dohvat ruke, ako se primjeni pravi naučni pristup. Od kretanja zvijezda pa do najsitnijeg atoma sve je djelovalo tako precizno i dosljedno. Zbog toga su modernisti vjerovali da se pažljivim naučnim pristupom može doći do objektivnog znanja ili istine u mnogim pitanjima. Njutnov univerzum je bio jedna velika inteligentna mašina a nauka je šrafciger koji će da je rastavi na najsitnije djeliće.
Rezultat otkrića prirodnih zakona je bila ideja da mi možemo da kontrolišemo i upravljamo prirodom. Mi možemo da koristimo prirodu za svoje svrhe. Znanje je sila, tehnologija zasnovana na nauci će poboljšati položaj ljudskih bića. Modernizam je bio karakterisan izrazitim osjećanjem optimizma i neizbježnog progresa. Nauka će osigurati znanje a tehnologija moć da se ljudska kontrola nametne okruženju. Zahvaljujući obrazovanju ljudski rod će umnožavati svoje znanje i moć i postajati sve uspješniji. Ljudska bića će živjeti sve duže, putovati brže, raditi produktivnije, proizvoditi hranu uspješnije. Bolesti će nestati i život će postati bolji za sve ljude. Ljudskom rodu nije potreban Bog i religija. Mi smo sami u stanju da stvorimo raj. Tako je izgledao svijet modernista krajem 19. vijeka. Vrijeme vjere u ljudsku rasu. Problem čovjeka nije grijeh već neznanje. Nauka i tehnologija će riješiti probleme čovječanstva.
Sve ovo je snažno uticalo i na hrišćansku teologiju. Jedini način da preživi je bio da dokaže da se vjera može racionalno potvrditi. Tako u periodu modernizma imamo rađanje biblijske arheologije – dokazati arheologijom da je Biblija u pravu, zatim je tu apologetika – logična i racionalna odbrana hrišćanske vjere, dokazi u prilog Božjeg postojanja, kreacionizam kao nauka –naučno dokazati da je svijet stvoren, matematička proračunavanja biblijskih proročanstava, sistematska teologija koja će tu vjeru da razloži do najsitnijih detalja i da je logično objasni, egzegeza biblijskog teksta po naučnim metodama – jednom riječju logika, argumenti – RAZUM.

Biblija se svela na doktrine, propozicije i abstrakcije.
S druge strane kad otvorite Bibliju onda vidite da ona ni po kojoj osnovi nije modernistička knjiga. Biblija nije udžbenik sistematske teologije. Kad otvorite Bibliju vi nećete naći poglavlja o Bogu, čovjeku, grijehu, spasenju... Ono što nalazimo u Bibliji su iskustva ljudi koji su živjeli sa Bogom, priče, poezija, molitve, psalmi. Sve to je bilo drugorazredno u periodu modernizma. Sve što nije bilo strogo racionalno, što nije moglo logično da se objasni – to je bilo nevažno. Zbog toga je u tom periodu – duhovnost, iskustvo, molitva, misterija bilo zapostavljeno. Kako objasniti da molitva nije našla mjesto u  fundamentalnim vjerovanjima naše crkve?

Nažalost 20.vijek je srušio snove modernističkog vijeka.

                                                                                                               Božidar Mihajlović

 
FacebookMySpaceTwitterDiggStumbleuponGoogle BookmarksLinkedin

Najnovije Vesti

Popularne Teme

Dobrodosli na Eden.rs

 

Copyright © 2010 Eden. All Rights Reserved.
Design: Minerva Plus!.