|
"Isusovo vaskrsenje je ili najveće čudo ili najveća obmana koju istorija beleži." Filip Šaf
|  |
|
|
Danas mnogi ljudi više ne vjeruju u Boga. Mnogi učitelj i znanstvenici tvrde da je naša zemlja sa svim onim što na njoj živi nastala sama od sebe. To međutim nije tako. Nama izgleda kao da živa bića sama od sebe rastu. No, svako od njih ipak dolazi iz sjemena jednog svojeg pretka.
|  |
|
|
Dirk Vilems (Dirk Willems) je rođen u Asperenu, u Holandiji. Pogubljen je 16. maja 1569. godine.
Njegov jedini "zločin" se sastojao u tome što je propovedao da treba krštavati samo odrasle ljude, koji su se sami odlučili za to, i da, prema tome, praksa krštavanja dece nije ispravna.
|  |
|
|
Ljudski embrion je potpuno nov, nezavisan, sampostojeći organizam, te se nikako ne može smatrati delom majčinog tela ili gomilom ćelija. Ovaj novi ljudski život sadrži i delove poreklom od oca, te nikako ne može biti deo majčinog tela – kako to kulturalisti smrti pokušavaju da nam predstave.
|  |
|
|
Da li postoji razlika između magije i vere u Boga?
Popularnost Simona maga nagoni nas na razmišljanje o privlačnosti čuda i čudotvoraca. Sveprisutnost magije kroz vreme i prostor dokumentovalo je dosada mnoštvo izvrsnih etnologa i antropologa, a na nama je da izvlačimo zaključke iz sirovog materijala činjenica kojima raspolažemo.
|  |
|
|
Simon vrač(ar) jedna je od biblijskih ličnosti o kojima se malo priča u okrilju hrišćanstva, a mnogo više izvan hrišćanskog konteksta.
Mag i čudotvorac, on je prototip ezoteriste koji ne samo što veruje u razliku između "crne" i "bele" magije, kao i u ispravnost ove potonje, već i u sinkretizam magije i hrišćanstva.
Nije li i sam Isus Hristos čudotvorac s natprirodnim moćima? Nisu li i neki magovi i učitelji vaskrsavali mrtve i činili čuda? Da li je svaki čudotvorac Božiji čovek? Čini li i đavo čuda? Čemu čuda služe?
|  |
|
|
Ovaj članak je napisao Jorge Tacin, teolog iz Argentine. Ako ne želiš da se mijenjaš i ako samo želiš da se uljuljkuješ u svojoj vjeri onda te molim da ovo ne čitaš. Ali ako želiš tekst koji će te izuti iz tvojih duhovnih cipela onda ti ovo toplo preporučujem.
|  |
|
|
Prva, možda najznačajnija karakteristika ili možda najočiglednija karakteristika zdravorazumskog pogleda na svet jeste:
|  |
|
|
Poznati kineski paleontolog držao je predavanja po svetu u kojima je govorio da se skorašnja fosilna otkrića u njegovoj zemlji ne uklapaju u Darvinovu teoriju evolucije. Njegov razlog ogleda se u činjenici da se glavne životinjske grupe iznenada pojavljuju u stenama i u relativno kratkom vremenskom periodu. Te životinjske grupe ne slede liniju postepenog evoluiranja od zajedničkog pretka što predvidja Darvinova teorija.
|  |
|
|
Postoje ljudi, moj sine, koji te ne vole, tako... Al' nemoj da te to brine, ne može voleti svako.
|  |
|
|
Neverovatan prizor kod obala San Dijega ostavio je sve raznežene i potpuno oduševljene: nepregledno jato od 100.000 delfina napravilo je "kolonu" dugu 11 kilometara u ovoj svojoj "grupnoj promenadi" okeanom.
|  |
|
|
Na pitanje »Šta je prosvetiteljstvo?« Imanuel Kant 1784. godine u časopisu Berlinski nedeljnik daje odgovor: »Prosvetiteljstvo je izlaz čovjeka iz njegove samoskrivljene nezrelosti. Nezrelost je nemoć, da se služimo svojim razumom, bez nekoga drugog. Samoskrivljena je ova nezrelost, ako njezin uzrok ne leži u nedostatku razuma, već u nedostatku odlučnosti i srčanosti, da se njime služimo bez vodstva nekog drugog. Sapere aude! Imaj srčanosti, da se služiš bez vodstva v l a s t i t i m razumom! – To je, dakle, krilatica prosvetiteljstva.«
|  |
|
|
Utopijski san iz doba prosvetiteljstva može se sumirati u pet reči. Razum, priroda, sreća, napredak i sloboda. Ovaj pristup, po svojoj prirodi, bio je potpuno sekularan. Humanistički elementi, koji su nastali za vreme renesanse, postali su dominantni u ovom dobu. Čovek vidi sebe kao polaznu tačku svega. Bilo je i razloga za takvo razmišljanje. Uspesi koji su bili postignuti na polju nauke, naveli su Ijude da očekuju doba optimizma i sreće.
|  |
|
|
Lepota prirode se lako može propustiti- ali ne kroz objektiv Louie Schwartzberga.
|  |
|
|
U klimi intelektualne tranzicije i crkvene korupcije pojavile su se nove grupe koje su se podigle protiv crkvene moći.Najuticajnija grupa među njima bili su takozvani biblijski humanisti koji su naglašavali individualnu slobodu i čovekovo pravo da razvije vlastitu ličnost. To je bilo vreme renesansnog čoveka, i renesansne kulture koja je pomogla razvijanju struje individualizma.
|  |
|
|
Postoji nekoliko činilaca koji su uticali na pad religije i doprineli razvijanju neverstva. Mnogi sa pravom vide da je uspon sekularizma otpočeo u ranim godinama 15. veka, Gutenbergovim otkrićem štamparske mašine. Rezultat tog otkrića ogledao se u dostupnosti prošlosti najširoj javnosti. Takav pristup informacijama imao je pozitivne i negativne rezultate po hrišćanstvo.
|  |
|
|
Šta se nalazi u pozadini zakona
Razmotrimo ukratko do čega smo sada došli. Na primerima kamenja, stabla i sličnog, ono što nazivamo prirodnim zakonima, ne mora značiti ništa posebno - to može biti samo pitanje naziva. Kad kažemo da prirodom upravljaju određeni zakoni, to može značiti da se priroda ponaša na određeni način. Ovi takozvani zakoni ne moraju biti ništa stvarno - ništa što bi prodiralo dublje u bit stvarnih činjenica koje primećujemo.
|  |
|
|
Stvarnost zakona
Kod ljudske vrste nailazimo na dve vrlo čudne pojave. Prva je, da čoveka proganja misao kako bi se trebao ispravno ponašati, igrati poštenu igru, biti častan, moralan, to jest slediti Zakon prirode. Druga je, da se ljudi u stvarnosti tako ne ponašaju.
|  |
|
|
Sagledaj u samo ŠEST minuta ono što te čeka u životu. Možda prolaziš kroz životnu oluju ili neko pored tebe. Pogledaj kuda možeš da odeš i kom bi pravcu trebalo da ideš, u mirnu luku koja čeka na tebe. Postoji neko ko želi i čeka tvoj poziv da te sprovede ka toj mirnoj luci!
|  |
|
|
Nove generacije rastu "programirane" da žive u nestvarnim svetovima, bez snage i želje da "koračaju protiv vetra". Ko će se suprotstaviti beznađu i problemima kada oni odrastu? Ko će se boriti da ovaj svet ostane kakvo-takvo mesto za život?
|  |
|
|
Pitanje koje čovečanstvo sebi neprestano ponavlja – da li su ljudi po prirodi dobri ili zli? Jedan od načina da dobijemo odgovor jeste da detaljnije pogledamo ponašanje beba.
|  |
|
|
"Hristos je znao da čovek ne može da živi samo od hleba. Ako nema duhovnog života, ako nema ideala lepote, čovek će da tuguje, umreće, poludeće, ubiće se ili će se prepustiti paganskim sanjarima." - F. M. Dostojevski
|  |
|
|
U većini religija verski propisi i obredi uključuju i određene vrste jela i pića. Na taj način se hrani pripisuje religijsko značenje. Ima li hrana zaista veze sa verom?
|  |
|
|
Engleski pesnik Džon Milton napisao je dva umetnička dela Izgubljeni raj i Vračeni raj. Ovi naslovi mogu lepo da sumiraju judaistički i hrišćanski pogled na svet, njihov odnos i raziike.
|  |
|
|
Nasuprot Grcima, Jevreji nisu pokušavali da otkriju Boga putem Ijudskog načina razmišljanja. Oni su prihvatili Njegovo postojanje i bili spremni da Mu služe, jer su osećali da On to zaslužuje.
|  |
|
|
Ako bi posetilac sa druge planete posmatrao našu Zemlju pre dvadeset pet vekova u pokušaju da pronade ne samo unutrašnje nego i spoljašnje nadahnuće, on sigurno ne bi izabrao ni Persiju ni Egipat, već Crčku i Izrael kao kolevku naše civilizacije. lako Rim ima zasluge za određeni uticaj na razvoj društva, ipak od svih naroda Jevreji i Grci su najzaslužniji za oblikovanje ideja zapadne civilizacije.
|  |
|
|
Amerika je poznata po svojoj velikoj raznolikosti ljudi iz cijeloga svijeta, i bilo da smo niski ili visoki, veliki ili mali, svjetloputi ili tamnoputi, ljudi su genetički srodni, potomci prvog ljudskog para: Adama i Eve.
|  |
|
|
Modernistički pogled na svijet je srušen ne iz vana, već je srušio sam sebe iznutra, dokazući svoju nepotpunost i netačnost. Modernizam je očekivao da će sa napretkom nauke i tehnike svijet postati bolji ali smo mi bili svjedoci dva svjetska rata, nuklearnih bombi, holokausta, terorizma i genocida. Sve ovo je učinilo da ljudi 21 vijeka izgube povjerenje u nauku i tehnologiju kao i u sposobnost čovjeka da se bori sa zlom. San modernog svijeta o napretku je danas samo jedna iluzija.
|  |
|
|
Negdje oko 1500 godine n.e. dogodila se nova promjena paradigme i svijet je ušao u fazu modernizma. Nekoliko važnih događaja su doprinjeli ovoj promjeni paradigme:
1. Štamparska mašina
2. Kopernikova tvrdnja da zemlja nije centar svemira je srušila srednjovjekovni model univerzuma.
3. Galileo, Njutn, Bacon – oci moderne nauke.
4. Razvoj „karavele“ – jedrenjaka za duga putovanja je omogućio istraživanja svijeta.
5. Tržišni kapitalizam mijenja feudalizam.
6. Razvoj modernog naoružanja.
7. Protestantska reformacija poriče autoritet Katoličke crkve.
|  |
|
|
Mi živimo u vrijeme pojave nove paradigme u ljudskoj istoriji – poznate kao postmodernizam. Post-moderne generacije se suprote svim vrijednostima modernizma. Predstavnik ovog perioda više nije sveštenki niti naučnik To je rok muzičar. Oni više nemaju povjerenja da im institucije određuju šta je istina. Oni ne smatraju da se istina nalazi u crkvenim institucijma niti u nauci. Sam pojam istine je za njih maglovit. Oni ne vjeruju da postoji objektivna, univerzalna istina. Kad oni govore o istini, oni govovre o mnogim istinama, ili o istini za mene. Postmodernista smatra da niko, bez obzira da li se radi o naučniku ili svešteniku nema potpuno jasno shvatanje o istini. Svako ima samo dio slike ili dio istine. Zato je za njih zajedništvo ključna komponenta u potrazi za istinom. Istina je u odnosima i u pričanju životnih priča. Kada mi dijelimo svoje priče mi povećavamo sliku tj. shvatanje istine.
|  |
|
|
Predanja mnogih naroda širom planete sadrže zapis o heroju ili bogu (ponekad i nekoliko njih) koji je odnekud došao i preneo im mnogobrojna civilizacijska znanja. Tako grčki mitovi govore o Prometeju, srednjeamerički o Kecalkoatlu, sumersko-vavilonski o Oanesu (Dagonu), Inke su obožavale Virakoču... Odakle su zapravo došli ovi kulturni heroji?
|  |
|
|
Mit o Prometeju. Mit. Šta uopšte znači taj pojam? Šta priču čini mitom? I zašto jedan drevni mit iz veka u vek snažno utiče na pojedince i društva?
|  |
|
|
Prometej je još od renesanse simbol čovekove težnje da pobedi prirodu i sve sile koje stoje iza nje, i da sam zauzme mesto Zevsa – koga proglašava glavnim krivcem za sve svoje nesreće, bilo zato što dopušta da zlo postoji, bilo zato što ga sam čini.
U novije doba, kao što smo pokazali u trećem delu, Prometej će steći i jasna obeležja antiteističkog mesije koji se postavio između božanstva i čoveka, "svetac zaštitnik" ideologije progresa.
|  |
|
|
Za veliki broj revolucionara u društvu i nauci, lik Prometeja bio je zvezda vodilja i personifikacija svekolikog napretka i srećne budućnosti za koju su živeli i umirali.
|  |
|
|
Prometej u novijoj evropskoj književnosti
Ukoliko je i razumljivo da su antički pisci mitu o Prometeju i njegovoj simbolici pripisivali toliki značaj u kontekstu politeizma, iznenađuje, s druge strane, sa kakvom su se strašću i žestinom u ovaj mitski kosmički konflikt unosili pisci s kraja XVIII veka i kasnije. Ili možda i ne?
|  |
|
|
Više od 30 godina posle Osmog putnika (Alien, 1979), režiser Ridli Skot vratio se ovog leta naučno-fantastičnom žanru filmom koji nosi naslov Prometej. Pred nama je prvi u seriji tekstova koji obrađuje niz tema povezanih sa sadržajem i porukama filma.
|  |
|
|
Psalmi su 19. po redu knjiga u Bibliji. U drevna vremena ovo je bila nadahnuta pesmarica, zbirka od 150 svetih pesama, ili psalama, komponovanih i priređenih za javno obožavanje Jehove Boga u njegovom hramu u Jerusalimu. Ti psalmi su pesme hvale, takođe sadrže molitve preklinjanja za milost i pomoć, kao i izraze poverenja i pouzdanja, izraze zahvale Bogu za pomoć. Neki psalmi su kratko ponavljanje istorije i razmatraju ljubaznu dobrotu Jehove Boga i njegova velika dela. Takođe su puni proročanstava od kojih su neka već imala veličanstveno ispunjenje, a neka tek treba da se ispune. Sadrže i mnoštvo uputstava koja su bila korisna kako za Izraelce onda, tako i za nas danas.
|  |
|
|
Plutarh (46-120 godine) helenistički književnik je rekao da je tokom istorije bilo naroda bez vladara, bez monarha, bez monete, bez vojske, ali ne i bez vere, hrama i Boga. Arheolozi ističu da je čovek, od kako je saznao za sebe, pokušavao da odgonetne zagonetku života: Otkuda je sve došlo i kuda sve ide? Posebne pripreme oko sahrane, brige oko načina i mesta, ukazuju da je čovek oduvek verovao da ovom životu nema kraja i pripremao se za sledeći. Najstariji zapisi koji su se bavili kosmologijom, takođe govore da je čovek pokušavao da odgonetne poreklo svemira. Pre nekih tri do četiri hiljade godina, Kinezi, Egipćani i Mesopotamci ostavili su pisane izveštaje o svojim kosmološkim mitovima.
|  |
|
|
Pre tačno dvadeset godina pojavio se u američkim novinama članak koji je pobudio pažnju čitalaca. Početkom leta 1979. godine, blizu Luksora, u gornjem delu Egipta, lokalna policija pronašla je kosti 35-godišnje Kanađanke koja je dve godine ranije nestala bez ikakvog traga. Ono što se desilo, prema policijskim izveštajima, izgleda da se, dok je sama lutala po grobnicama starim skoro 4000 godina, saplela i pala u lavirint dubok preko pet metara. Pošto su zidovi te jame bili vlažni i odronjavali se, svaki put kad je pokušala da se izvuče skliznula bi na dno, da bi na kraju umrla teškom smrću od gladi i žeđi. Sa sobom je imala razglednicu i na njoj je opisala šta se desilo. Kazala je kako je bezbroj puta pokušavala da izađe iz tog lavirinta, ali bez uspeha. Konačno, shvativši da je svaki njen pokušaj da se izvuče uzaludan, napisala je i poslednju rečenicu:
A sada mi je preostalo da se pripremim za smrt.
|  |
|
|
NEKI PRIGOVORI
Ako je sve tako, zastanimo malo i učvrstimo taj temelj jasnog i poštenog razmišljanja o čoveku, pre nego ponemo dalje. Neki ljudi smatraju da je teško shvatiti Zakon ljudske prirode, ili Moralni zakon ili Zakon ispravnih postupaka. Neki, na primer, kažu: “Nije li ono što vi nazivate Moralnim zakonom, običan nagon stada, zar se on nije razvio poput ostalih naših nagona?”
|  |
|
|
Paleontolozi iskopavaju sve vrste fosila, uglavnom male kosti ili morske školjke. Ali povremeno oni otkrivaju neobične fosile kao što su lignje s crnilom, guštere s kožom ili čak T-Rex-a s krvlju!
|  |
|
|
Zakon ljudske prirode
Sigurno je svako od nas čuo kako se ljudi svađaju. Ponekad nam to izgleda smešno, ponekad nam je neugodno; no bez obzira na to, sigurno da možemo naučiti nešto važno iz onoga što se u svađi izgovori. A govore se ovakve stvari:
“Kako bi bilo kad bi se prema tebi neko tako poneo?”
“To je moje mesto, ja sam prvi došao!”
“Pusti ga, nije ti se ničim zamerio!”
“Zašto bi ti bio prvi?!”
“Daj mi pola narandže, ja sam tebi dao pola moje!”
“Hajde, obećao si!”
Svakog dana čujemo ovakve reči, kako od obrazovanih ljudi, tako i od neukih, kako od dece, tako i od odraslih.
|  |
|
|
Dr Kent Hovind vodi raspravu sa tri profesora na akademiji "Embri ridl".
|  |
|
|
Kada avione, koji su nastali radom velikog tima vrhunskih inženjera, uporedimo sa pticama, vidimo koliko su savršeniji, mnogo složeniji i efikasniji "živi avioni". Koji Inženjer je njih projektovao?
|  |
|
|
Zbog svih loših bakterija naučnici se trude da razviju antibiotike koji će se boriti protiv njih. Ali ti mikrobi često mutiraju kod razmnožavanja, što ih čini da neki od njih postanu otporni na lek. Da li je taj proces 'evolucija na delu'?
|  |
|
|
Jedna od najlepših ptica jeste paun, koji se ističe perjem jarkih boja. Ovaj šareni lepotan poreklom je iz Azije i pripada porodici fazana. Poznati su indijski (plavi), zeleni i afrički paun.
|  |
|
|
Niko nikad nije otkrio fontanu mladosti ali mnogi od nas pokušavaju zadržati mladolik izgled. Naučnici nam također govore o starosti ove planete koju zovemo dom. Ali postoje neslaganja.
|  |
|
|
Dr Kent Hovind nam otkriva mnoge laži (u brdu raznoraznih laži) kojima se truju deca u školama.
Zašto su te informacije u knjigama i čemu služe?
|  |
|
|
Da bi prevod Novog zaveta Vuka Karadžića ugledao svetlost dana, moralo je da prođe čak 27 godina borbi, neuspelih pokušaja, sukoba, razočarenja.
|  |
|
|
Slon nas zabavlja u zoološkim vrtovima i cirkusima praveći čuda.
Ali da li ga dobro poznajemo?
Ko bi rekao da je jedan odrasli afrički slon od repa do surle, preko leđa, dug 8 metara i da teži 4-6 tona? Indijski slon je metar kraći i tonu lakši. Afrički slonovi su po svemu divovi. Na primer, creva su im duga 30-40 metara! Uši su im kao dva velika jedra.
|  |
|
|
Kako da uvrstimo dinosauruse u Bibliju?
Da li se čovek sreo sa dinosaurusima?
|  |
|
|
Kako su ljudi pre potopa mogli da žive po 900 godina?
Kako je biljni i životinjski svet bio različit u odnosu na ono što danas možemo da vidimo?
Da li će planeta Zemlja u budućnosti izgledati kao Edenski vrt?
Odgovore na ova pitanja i mnoga druga saznaćete ako pogledate ovo predavanje!
|  |
|
|
Dr Kent Hovind nudi 250 000 $ onom ko ima stvaran naučni dokaz o evoluciji. Ponuda je u opticaju već 12 godina!
|  |
|
|
Ateisti često ističu da pošto hrišćani tvrde da Bog postoji, na njima je teret da dokažu da On zaista i postoji. Jedan od vodećih ateista je svakako Antoni FIu (Anthony Flevv)***, koji je kazao da osim ako se ne daju jaki razlozi za Božje postojanje, ateizam kao pogled na svet ostaje tačan. Jedan drugi atesita, Majkl Skriven (Michael Scriven) stavlja u istu ravan nedostatak dokaza za Božje postojanje i nedostatak dokaza za postojanje Deda Mraza. Međutim, ako bolje razmislimo, videćemo da je i na ateistima, takođe, teret da dokažu da je njihova tvrdnja tačna.
|  |
|
|
Ako bismo želeli da opišemo godine koje su ostale iza nas, možemo se poslužiti rečima Čarlsa Dikensa (Charles Dickens): To je bilo najbolje vreme. To je bilo i najgore vreme. Ovim rečima Dikens je opisao Francusku revoluciju, ali savršeno se uklapaju u opis vremena koje je iza nas. Zaista, u mnogim pojavama nije postojalo bolje vreme od našeg vremena. Fantastični uspesi na polju nauke i tehnologije, suzbijanje i kontrolisanje bolesti, produženje života, udobrnost naših domova, mobilnost i lakoća putovanja i povezanost sa celim svetom koja se ostvaruje samo jednim dodirom koji nas uključuje na kompjutersku mrežu, učinili su život jednostavnijim. Nezamislivo za Ijude, koji su samo stotinak godina ranije živeli.
|  |
|
|
Mesto događanja: Pajeru Dunes, Kalifornija
1993. godine, profesor Filip Džonson, sa univerziteta Kalifornija Berkli, pozvao je grupu naučnika i filozofa u mali primorski gradić u središnjem delu Kalifornije.
Njegovi uvaženi gosti dolazili su iz glavnih akademskih centara, Kembridž, Uniqve, univerzitet Čikago, da preispitaju ideju o postanku života koja dominira već 150 godina.
|  |
|
|
Sloboda je ono što jednu zemlju čini moćnom.
Sloboda nam je dozvolila da stvaramo, istražujemo, da prevladamo svaki izazov sa kojim se suočimo.
Ali zamislite da nam se te slobode oduzmu!
Gde bi smo bili? Šta bi smo izgubili?
Nažalost, to ne moramo više da zamišljamo.
To se događa, gubimo našu slobodu u jednom od najvažnijih sektora društva, u nauci!
|  |
|
|
Imaju li ljudska bića ikakvo značenje ili svrhu? Postoji li Bog? Ako postoji, zašto dopušta toliko patnje? I zar nauka ne daje vrlo adekvatne odgovore i bez razmatranja Boga? Ovakva pitanja ne daju mira našim najdubljim mislima dok tragamo za odgovorima o svom poreklu, svojoj svrsi i svojoj krajnjoj sudbini. Malo ljudi može da ignoriše te zbunjujuće zagonetke koje nam se stalno nameću dok, čudeći se, razmišljamo o tajnama svog postojanja. Pitanje postojanja Boga je pitanje koje jednostavno nikad neće nestati.
|  |
|
|
Postoji li stvarno rat između nauke i Biblije? Najzad, besmisleno je pokušavati smiriti nepostojeći sukob. Mišljenja se oštro razlikuju po ovom pitanju. Ako smatrate jedno od njih lažnim, onda nemate problem. Neki misle da se problem sam rešava, jer opažaju da se religija povlači pred autoritetom nauke. Naravno, oni koji veruju u Boga i kojima je Biblija autoritet ne mogu prihvatiti takvo razmišljanje. Neki prihvataju delove nauke i delove Biblije u pokušaju da reše sukob. Čineći to oni negiraju autoritet i jednog i drugog. Neki pak rešavaju taj sukob negiranjem opravdanosti i nauke i Biblije, verujući da one imaju malo šta da kažu o vitalnim pitanjima postojanja i smisla.
|  |
|
|
Ili Bog želi da uništi zlo a ne može, ili može a ne želi; ili ne može i ne želi. Ako želi a ne može, onda je nemoćan. Ako može a ne želi, onda je zao. Ali ako Bog i može i želi da ukloni zlo, zašto onda na svetu postoji zlo? (Epikur, filozof)
Činjenica da patnja postoji nesumnjivo predstavlja najveći izazov za hrišćansku veru, i predstavljala je u svakoj generaciji. Njena raspodela i stepen izgleda da su potpuno nasumični, a zbog toga i nepravedni. Osetljive duše se pitaju da li se to uopšte može pomiriti s božijom pravdom i ljubavlju. (Džon Stot, teolog)
|  |
|
|
"Jedno je želeti da istina bude na našoj strani, a drugo je iskrena želja da se bude na strani istine". Ričard Vejtli
|  |
|
|
Koncept dizajna je naročito značajan za biološke sisteme koji su sačinjeni od funkcionalno nezavisnih delova. Takvi sistemi jednostavno neće funkcionisati dok svi neophodni delovi nisu prisutni i ne rade zajedno. Na primer, kućni alarm zahteva senzore za vrata i prozore, žičanu vezu sa kontrolnim centrom, složeni kontrolni centar, izvor energije, žice koje povezuju alarm, i sam alarm. Dok sve ove komponente ne budu istovremeno uključene, sistem neće funkcionisati.
|  |
|
|
“I uzevši Josif telo zavi Ga u platno čisto. I metnu Ga u novi svoj grob što je bio isekao u kamenu; i navalivši veliki kamen na vrata od groba otide." (Matej 27:59–60).
|  |
|
|
Vest koja je svojevremeno šokirala veliki deo naučne zajednice. Postoji samo jedan naučnik u istoriji koji je bio nazvan „ikona ateizma“ i „šampion ateizma“ – dr Entoni Flu. Pred brojnim kamerama dr Flu je izjavio: „Sazvao sam ovu konferenciju za štampu da vas obavestim da sam postao religiozan. Pod pritiskom jasnih i nedvosmislenih naučnih činjenica morao sam da prihvatim da Bog postoji“.
|  |
|
|
Mnogi ljudi danas očekuju da će se 2012. godine dogoditi globalna katastrofa. Da li treba da se zabrinemo? Ed Dikerson razmatra dokaze.
|  |
|
|
Danas su ljudi u religiju uneli sve i svašta... Ako je Bog jedan i istinit, zašto postoji toliko mnogo sukoba i različitih shvatanja među onima koji tvrde da su Njegovi?
|  |
|
|
Iako je rasizam postojao i mnogo pre Čarlsa Darvina, naučnik Henri Moris (Henry Morris) pokušao je da dokumentuje da je darvinizam dao rasizmu privid naučne opravdanosti.
|  |
|
|
Što se tiče pitanja Božjeg postojanja veliki umovi su kroz istoriju zauzimali dijametralno suprotne pozicije. I od strane ateista i od strane teista se izlažu brojni argumenti u pogledu tog pitanja. Spor se nastavlja, neretko sa militantnom retorikom. Neki su pokušavali da izbegnu žestinu sukoba tražeći treću alternativu koja bi nam osigurala kakav-takav mir.
|  |
|
|
|